„Uzmite odgovorno život u svoje ruke. Ne dajte se zaraziti opozicijskim prkosnim činom i vjerom da je izvan naših granica sve ljepše i da je tuđe bolje. Ne postanite uznici društvene deprimiranosti i negativnosti. Želim vam da svom životu pridajete značenje jakih i zrelih osoba koje će se znati i moći othrvati problemima ne prepustivši se splavi razočarenja, nego hvatanja u koštac poduzetnim duhom, pribranošću i razboritošću. Želim vam da diplome ponesete sa sobom kao oni koji će osjećaj vlastite i zaslužene vrijednosti znati nositi birajući u životu i teže puteve“, poručila je danas rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican sveučilišnim magistricama i magistrima koji su danas primili diplome nakon uspješno završenog diplomskog studija.

U dvije odvojene promocije danas je promovirano 186 diplomanada, koji sa studija osim s diplomom odlaze bogatiji za iskustvo volontiranja, rada, natjecanja u sportovima, sudjelovanja u sveučilišnim projektima te brojnim prijateljima koji će ih pratiti u nastavku života. U svečani čin podjele diploma uz rektoricu Vican uveli su ih prorektorica prof. dr. sc. Nedjeljka Balić Nižić i promotorica doc. dr. sc. Marina Vidaković.

Rektorica Vican pozvala je promovente da nastave gajiti osobni integritet u činjenju dobra, da se međusobno osnažuju te svoje okruženje čine ljepšim i boljim za sebe i druge. 

– Kad sam ja bila vaših godina onda se govorilo o sukobu dviju generacija. Danas se govori o razlikama između sedam generacija. Vi ste tzv. cyber generacija koja zahvaljujući informacijsko-komunikacijskim tehnologijama od djetinjstva ima cijeli svijet na dlanu. Generacija ste koja u jednom satu komunicira s mnoštvom čimbenika, medija, osoba, vršnjaka. Jedni vas ostrašćuju pesimizmom, drugi optimizmom, treći neizvjesnostima. Jedni vam zarobljavaju oči, drugi uši.

Ako samo jedan sat ukradete za sebe same da se podsjetite da čovjek nije dvonožna mješina s dva oka i dva uha, nego daleko više od toga, jačat ćete vlastite snage i osjećaje. Osvješćivat ćete ono što čovjeka čini čovjekom, a to su vrline. Vrline su karakterna gravura koja proizlazi iz najviših društveno-kulturnih vrijednosti. Čovjek se učvršćuje izgradnjom duha kroz sva osjetila. Radite na svojoj unutarnjoj potpunosti. Samo tako ćete se oduprijeti onima koji vam žele ubrizgati osjećaj manje vrijednosti, upinjući se u uvjeravanju da s diplomom ne možete puno postići u životu. Želim vam da budete neumorni u prakticiranju razgovora i ljubavi, jer razgovor čisti sve misli, poručila im je rektorica Vican.

Promotorica Vidaković poželjela je promoventima da dugo pamte ovaj trenutak koji je potvrda njihovog uspjeha te da im to bude pokazatelj kako im je sve dostižno.

– Ne, to nije samo papir, jer ova diploma čuva sva vaša sjećanja s ispita, predavanja, druženja po hodnicima ovog našeg prekrasnog Sveučilišta,  čuva vaša prijateljstva. Otvorili ste nova vrata i slijede nove ceste koje od vas traže još veću odgovornost, još veću želju i motivaciju jer baš vi trebate činiti razliku u našem društvu. Budite svjesni svih svojih vrlina, ali i mana jer u njima leži snaga koja nas mijenja i potiče da budemo još bolji ljudi i stručnjaci. Molim vas da na tom putu ne zaboravite niti na one ranjivije članove društva, jer upravo je vaša podrška  njihova hrabrost, rekla je Vidaković.

Svečanu podjelu diploma u glazbenom dijelu uveličali su Tajna Zorica, Dražen Habuš i Marino Perović, koji su uz hrvatsku himnu i Gaudeamus igitur izveli jazz standard Sunny.

U 10 sati promovirani su: Sara Abdagić, Marina Adamović, Anamarija Bačić, Ante Baran, Antonija Barić, Ivana Barić, Zrinka Bašić, Ana Beretin, Nada Budimir-Perinović, Dragana Cigić, Ines Cigić, Iva Čačić, Daniela Čarapina, Antea Čović, Veronika Danilović, Antonia Delija, Filip Demo, Cvita Didović, Petra Drača, Mate Dugandžić, Ana Elez, Ivana Franov, Katarina Gadže, Matej Goja, Antonija Golub, Tamara Golubić, Vinka Grgić Jurković, Zorana Guberina, Luka Gulin, Ela Igrec, Lidija Ivić, Petra Jakelić, Martina Jakir, Adriana Jelovčić, Tihana Ježina, Janja Jurić, Klara Jurić, Karlo Martin Kalcina, Dolores Knežić, Paula Konjuh, Sara Krekman, Lucija Krmpotić, Lucija Krušić, Matea Kučina, Nina Kuftić, Marina Kujundžić, Duško Lakić, Lucija Latin-Srdarić, Iva Lazinica, Martin Lepur, Matea Lerga, Tea Lovrinčević, Teuta Lučić, Nada Luetić, Fani Marđokić, Iva Marijanović, Bernarda Markov, Monika Međeral, Antonela Mijić, Lorena Milić, Martina Milin, Marija Milković, Lara Novak, Lorena Pahljina, Anđela Pavić, Kristina Pavić, Gianna Pavletić, Andrea Pavlović, Lucija Peović, Anja Prvan, Dobrila Radeka, Mario Radić, Kristina Radonja-Gvozdo, Tina Rafajac, Sandra Rendulić, Dino Sekso, Ante Senta, Iva Serdarević, Giuliana Nera Skendžić, Helena Sreček, Nives Studin Grizelj, Krešimir Stupin, Filip Svetec, Valentina Šestak, Vesna Šikić, Duje Šiljeg, Marinela Štrbac, Robert Šušnja, Ena Trifković, Karla Tuđen, Nora Veselić, Valentina Vidić, Božena Vitlov, Marija Zelić, Mateja Zeljak, Antonia Zubčić.

U 12 sati promovirani su: Nikolina Adžić, Tena Alić, Petra Banović, Danira Batinić, Iva Batur, Marta Batur, Nika Begić, Gabrijela Bogojević, Loreta Bonačić, Martina Crnčević, Matea Crnjak, Marija Ćibarić, Katarina Ćurković, Karla Despot, Andrijana Dević, Ema Dokoza, Karlo Erceg, Ana Filipović, Ivan Gregurić, Nikolina Golec, Anđela Grgić, Dino Horvat, Domina Jagnjić, Marino Jaša-Šangulin, Jelena Jovanović, Ena Jurakić, Jelena Jušćak, Toni Kalac, Antonija Kardum, Andro Kasunić, Željko Katavić, Lana Klanac, Nina Klarin, Sara Košević, Gabriel Kovačević, Filip Krišto, Katarina Kučan, Marija Lonić, Mikela Rina Lordanić, Tea Lučić, Danijela Marasović, Vedrana Mareljić, Karla Martić, Marinela Marušić, Ema Mašina, Marija Mihalina, Martina Mihaljević, Mirna Miščin, Katarina Nevistić, Ana Nimac, Lovre Novaković, Renato Nović, Anđela Papak, Ema Perhat, Dolores Perković, Elena Perlić, Ante Pijaca, Vicenco Pijerov, Katarina Pintar, Antonela Pizek, Matija Podhraški, Nino Polančec, Silvia Popić, Nikolina Poplašen, Kristina Radman-Livaja, Ante-Toni Ramov, Iva Ražov, Adriana Rogić, Marta Rončević, Petra Sipina, Nikolina Sokol, Anđa Stipić, Davor Stipinović, Marijana Stručić, Iva Sara Surop, Slavko Šarčević, Marija Šimunić, Jakov Škafec, Marija-Lana Šojat, Petra Tar, Tea Turić, Ana Vrcić, India-Dea Vučković, Jelena Vuko, Ante Vuletić, Jelena Vuletić, Valentina Zmaić, Petra Zrilić, Vanessa Zrilić, Maja Žunić.

U subotu navečer je u hotelu A´Mare otvorena izložba poznate zadarske umjetnice Silvijane Dražović kojom je, vrlo uspješno, otvorena humanitarna akcija za potrebe malih pacijenata na Odjelu za pedijatriju Opće bolnice Zadar. Uz umjetnicu su se kao organizatori akcije angažirali članovi Lions kluba Zadar, a iznimnu potporu je pružila uprava te osoblje hotela A´Mare.

Otvaranje izložbe u subotu, okupilo je, tako, poklonike i prijatelje umjetnice,  Lionse i njihove prijatelje, brojne djelatnike Odjela za pedijatriju te građane koji su svojim donacijama htjeli pomoći što uspješnijem cilju akcije. Trajat će još dva mjeseca te svi koji to žele mogu uplatiti donacije na poseban račun što ga je za tu namjenu otvorio Lions klub Zadar a prikupljenim sredstvima nabavit će se ono što je, uz medicinsku skrb, djeci koja dospiju na odjel pedijatrije potrebno, a može im uljepšati i učiniti ugodnijim boravak u bolnici, poput pidžama i ogrtača, papuča i igračaka. 

Posjetitelje izložbe pozdravili su voditelj hotela A´Mare Bruno Radić, predsjednik Lions kluba Zadar Tomislav Peričić, voditelj Odjela za pedijatriju Tomislav Ledenko i, dakako, autorica Silvijana Dražović koja je istaknula da su se svi zajedno okupili kako bi djeci pružili veselje. Zanimljivo je, kako su se  gosti hotela Lipa čapter Harley Davidson iz Slovenije među kojima su bili i članovi Lions kluba Kobarit iz Soče, čim su shvatili o čemu se radi, međusobno organizirali i priložili svoju donaciju za ovu uistinu lijepu i plemenitu humanitarnu akciju.  Pri tom ih je, kao i sve ostale koji su donirali svoje vrijeme i sredstva, vodila ona poznata – dobro je činiti dobro!     

.

Znanstvena knjižnica Zadar i Diligo liber organizatori su predstavljanja knjige i zvučnog izdanja romana La verdad verdadera autora Nikole Marinkovića. Predstavljanje knjige i zvučne knjige bit će u četvrtak 28.9.2023. u 17:30 sati u Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Zadar. Moderator događanja je Vinko Radovčić.

Uz samog autora, u programu sudjeluju Ivica Antić, Vito Sikirić, Marijana Senkić-Klapan v.d. ravnatelja Znanstvene knjižnice Zadar, Brajen Dragičević djelatnik Čitaonice prilagođene osobama s invaliditetom Znanstvene knjižnice Zadar, urednica knjige Kristina Koren Kudelić iz izdavačke kuće Diligo libera.

Knjigu su čitali za potrebe zvučne knjige u Zvučnom studiju Znanstvene knjižnice Zadar: Nataša Perić, Vito Sikirić, Ivona Kovačević, Vana Đapić te sam autor.

Nikola Marinković rođen je u Zagrebu 1999. godine. Živi u Zadru gdje je studira na Sveučilištu u Zadru Prvostupnik je hrvatskog jezika i književnosti, a trenutno studira na diplomskom studiju Novinarstva i odnosa s javnostima. Osoba je s invaliditetom, te korisnik je Čitaonice prilagođene osobama s invaliditetom Znanstvene knjižnice Zadar. Ideja za zvučno izdanje njegovog romana dogodila se spontano, a najviše željom samog autora koji je želio približiti sadržaj romana osobama koje imaju problema s vidom odnosno slabovidnim i slijepim osobama.

Majka i njeno petero malodobne djece iz Škabrnje mogli bi ovu zimu dočekati u lijepo uređenom domu s napravljenom fasadom. Pokrenuta je humanitarna akcija, a suborci njenog pokojnog muža predvođeni Milom Riljom iz Trogira skupili su do sada 22.000 eura, te kreću u hitnu obnovu kuće.

Odnijeli su joj pun kombi hrane, namirnica, te laptop za djecu.

Akciji se pridružila Udruga ratnih veterana 7. domobranske pukovnije Zadar.

Mile Rilje je posjetio ovu udovicu, te razveselio nju i djecu, a najljepša vijest koju su mogli dobiti je da će im se konačno napraviti fasada, pa djeca više neće živjeti u vlagi i riskirati da se razbole. Nazočan je bio i načelnik Općine Škabrnja Ivan Škara, koji pomaže obitelji, ali za njih nije mogao učiniti koliko je želio.

Podsjetimo, tužna životna priča ove obitelji dirnula je mnoge ljude koji su odlučili pomoći. Udovica Andrijana Matijević nakon smrti supruga sama se bori kao lavica za podignuti petero malodobne djece. Djeca su, kako doznajemo, vrlo dobra i odlična u školi, pristojna i lijepo odgojena, i zaslužuju pomoć kako bi odrasli i školovali se, te kasnije izgradili svoje živote.

Jedini koji su bili protiv pomaganja ovoj obitelji su lažni humanitarci iz Zadra predvođeni Marjanom Ikić koja je konačno pokazala svoje pravo zlobno lice, kada je odgovarala ljude od pomoći ovoj obitelji, majku djece nazivala lijenom i prijetila da bi je išamarala. Klevetala je ženu i lagala da joj Općina plaća račune za struju i ostale režije, iako je načelnik Škara to demantirao. Više o tome možete pročitati OVDJE.

Srećom, postoje dobri ljudi koji smatraju da supruga i djeca pokojnog ratnog junaka zaslužuju bolji dom. Na fotografijama ispod možete vidjeti kuću u kojoj sada žive.

Loša vijest rastužila je mještane Škabrnje; preminio je 15-godišnji dječak koji je stradao u prometnoj nesreći na prometnici između Prkosa i Škabrnje.

Policija je izvijestila da je do nesreće došlo na način da 15-godišnji mladić, rođen 2008. godine, upravljao automobilom bez registarskih oznaka i kojem je isteklo važenje prometne dozvole. U vozilu je bio i njegov prijatelj, također 15-godišnjak.

Prema izvješću policije, ulaskom u zavoj, brzinu kretanja automobila nije prilagodio stanju i uvjetima na kolniku uslijed čega je izgubio kontrolu nad upravljačem te je prešao na suprotni prometni trak, nakon čega dolazi do rotiranja i slijetanja vozila van kolnika gdje udara u dva stabla.

Zadobio je po život opasne ozljede, a suvozač je lakše ozlijeđen. Unatoč nastojanju i trudu liječnika da ga spase, mladić je, na žalost, preminuo.

U prvih šest mjeseci 2023. godine, Zadarska županija bez proračunskih korisnika ostvarila je 16 milijuna eura  prihoda uz 15 milijuna eura rashoda, odnosno imala je milijun eura više prihoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine.  
Čulo se to danas na 14. sjednici Županijske skupštine na kojoj se, uz ostalo, raspravljalo o polugodišnjem izvještaju o izvršenju Proračuna Zadarske županije za 2023. godinu. Rezultat je rasta broja zaposlenih, povećanja broja turista te poboljšanja naplata županijskih prihoda, izvijestila je pročelnica za financije i proračun Bibijana Baričević.  
Na sjednici Županijske skupštine koja je održana u Centru za razvoj i edukaciju u Poličniku, vijećnici su dali suglasnosti Zavodu za hitnu medicinu Zadarske županije za nabavu sedam vozila za sanitetski prijevoz i osam vozila za potrebe izvanbolničke hitne medicine.
Usvojeno je i polugodišnje izvješće o poslovanju i ostvarenju financijskog plana Županijske uprave za ceste, kao i Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća Županijskog vatrogasnog zapovjednika o stanju vatrogastva i zaštite od požara na području Zadarske županije za 2022. godinu.  
Županijska skupština izglasala je i odluku o donošenju Plana razvoja otoka Zadarske županije 2021. – 2027., čime se kreće u izradu Teritorijalne strategije razvoja otoka Zadarske županije u svrhu provedbe Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027., kao dodatka Planu razvoja Zadarske županije 2021. – 2027.
U posljednjoj, 25. točki dnevnog reda Županijska skupština usvojila je prijedlog odluke kojom se dosadašnja vijećnica Vesna Sabolić imenuje za vršiteljicu dužnosti ravnateljice Narodnog muzeja Zadar.

Član Hrvatske parataekwondo selekcije, Zadranin Mateo Škara, postao je prvak svijeta u svojoj kategoriji u parataekwondou na Svjetskom prvenstvu koje se od 20 do 24. rujna održava u Meksiku.

U kategoriji P20 u konkurenciji od 17 natjecatelja s ocjenom 8.55 u tehničkoj disciplini zlato je odnio Mateo Škara!

Već iduće subote, 30. rujna, Zadrani će imati priliku pozdraviti Svjetskog prvaka jer se u Zadru okuplja hrvatska reprezentacija koja će se tamo pripremati za Europsko prvenstvo u Austriji koja je na rasporedu u studenom.

Mateo Škara ostvario je povijesni rezultat u Meksiku

Mateo Škara na Svjetskom prvenstvu u Meksiku

Mateo Škara sa trenerima Taekwondo kluba Zadar – Miljenkom Lisicom i Đanom Bajlo.

U Domu Zadarske županije potpisan je ugovor o početku radova na izgradnji novog Skloništa za životinje Zadarske županije. Ugovor su potpisali župan Božidar Longin i predstavnik odabranog izvođača Mato Butijer, direktor tvrtke Alfaplan građenje d.o.o. iz Dubrovnika.

Projekt Skloništa za životinje koje će se graditi u Zadru (k.o. Bokanjac, kat. čest. 627/61) ukupno je vrijedan 2.187.339,35 eura s PDV-om. Sredstva su osigurana u proračunu Zadarske županije za 2023. godinu i projekcijama za 2024. godinu, a u financiranje izgradnje uključit će se i Grad Zadar.

„Ovo je drugi strateški projekt Zadarske županije koji potpisujemo u razdoblju od nepuna tri mjeseca, nakon ugovora za gradnju Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku. Do kraja ove godine očekujemo potpisivanje ugovora za još dva projekta, onaj izgradnje hospicija u Babindubu i za obnovu triju zgrada za potrebe Zadarske županije u krugu nekadašnje vojarne Stjepana Radića“, najavio je župan Longin dodavši da je Županija do sada u ovaj projekt uložila oko 70 tisuća eura za projektnu dokumentaciju, komunalni doprinos te izgradnju pristupne ceste.

„U ovom trenutku svakako treba spomenuti i udrugu Zadarske šapice koja je svojim volonterskim radom spasila mnoge simpatične psiće. Hvala im na tome. Sada je vrijeme došlo da u novom prostoru sustavno riješimo problem. No usprkos svemu ovome, moram istaknuti da je najvažnije kontinuirano raditi na promicanju odgovornog posjedovanja pasa. Pas nije plišana igračka, već živo biće sa svim svojim potrebama i osjećajima i stoga ga ne možemo ostaviti na cesti kada nam dosadi“, poručio je župan. 

Zahvalu udruzi Zadarske šapice uputio je i Ante Babić, zamjenik gradonačelnika Zadra podsjetivši da je Grad Zadar za izgradnju novog Skloništa za životinje u proračunu osigurao 300 tisuća eura, a svih ovih godina  bio je „tihi partner“ u zbrinjavanju životinja.

„Svi smo upoznati da je postojeći azil na Žmirićima, a posebice onaj prije nekoliko godina bio na rubu regularnosti, tako da je bilo jako teško nama kao institucijama pružiti im neku konkretniju pomoć. Zato još jednom čestitam udruzi i svim volonterima koji su tamo radili, jer je sav teret za zbrinjavanje do sada bio isključivo na njima. Grad je pomagao koliko je mogao, ustupili smo zemljište na korištenje, a tvrtka Nasadi pomogla je donacijom brzorastućih sadnica i vodom“, podsjetio je Babić.

Mato Butijer, direktor tvrtke Alfaplan građenje koja je nakon provedenog postupka javne nabave odabrana za izvođača radova najavio je da će s radovima započeti za dva do tri tjedna te očekuje da bi izgradnja trebala biti gotova do idućeg ljeta.  

„Pohvalio bih ovaj projekt azila za životinje, jer smo i mi u Dubrovniku imali velikih problema sa zbrinjavanjem životinja i svjesni smo koliko to znači za grad i županiju“, naglasio je  Butijer.

Sklonište za napuštene životinje jedan je od strateških projekata Zadarske županije na kojem se radilo nekoliko godina. Tijekom 2019. godine Ministarstvo državne imovine darovalo je zemljište Zadarskoj županiji namjenski za izgradnju Skloništa, a polovinom 2021. godine ishođena je građevinska dozvola. U međuvremenu je Županija financirala izgradnju pristupnog puta, a Grad Zadar u svom je ovogodišnjem proračunu predvidio sredstva u iznosu od 300 tisuća eura za sufinanciranje izgradnje ovog projekta.

“Može li se autobusom do Dugog otoka? A do Kornata? Može li se brodom do Nacionalnog parka Plitvice? Koja je ovo rijeka (za zadarski kanal)? Je li ovo (pokazujući na Ugljan) – Italija?“

Ovo je samo dio pitanja na koja su tijekom ljeta, uvijek sa smiješkom, odgovarale djelatnice Turističkog informativnog centra u Zadru, a smiješnih i zanimljivih situacija bilo je i drugim gradskim turističkim uredima, kao i u luci Gaženica pri iskrcaju gostiju s kruzera. No takve su situacije rijetke, a odgovori su nekad koncizni i kratki, a katkad bivaju dugi i po desetak minuta, ovisno o raspoloženju gostiju.

Taj prvi susret je jako bitan i često bude presudan u stvaranju dojma kojeg turisti dobiju u našem gradu, kaže nam voditeljica zadarskog TIC-a Ivana Kolega, koju smo zajedno s kolegicom Lucijom Grubić zatekli kako „kasnim pticama“ u posezoni daju informacije o atrakcijama koje mogu najlakše obići u jednom poslijepodnevu.

Otkada je preselio u prostor palače Cedulin, TIC je epicentar turističkog informiranja u gradu, bilo da se radi o turistima ili iznajmljivačima. Ove godine su informatorice u srpnju pružile informacije preko 12 tisuća, a u kolovozu skoro 17 tisuća turista.

– To znači da smo ovdje svakog dana u srpnju imali oko 400, a u kolovozu 500 do 600 gostiju, bez virtualnog dijela u kojemu odgovaramo na poruke, mailove, telefonske pozive ili analiziramo podatke. Bili smo otvoreni svaki dan od 8 do 22 sata, a u onim najintenzivnijim satima radilo je po pet informatorica sa znanjem do pet svjetskih jezika, kaže Kolega.

Osim na pitanja poput onih s početka teksta, najčešće daju osnovne informacije ili pružaju pomoć ako se gosti izgube, ili ako su izgubili dokumente ili prtljagu. Dio posla obavlja se na terenu, pa tako studentice obično dočekuju goste s kruzera u Gaženici.

– Uz plan grada, kojeg će gotovo svaki turist uzeti, dijelimo i brošure kako bismo ih potaknuli na obilazak UNESCO-ve baštine ili degustiranje domaćih specijaliteta. Gastronomska i UNESCO brošura ove su godine novost u ponudi, rado se listaju i uzimaju. Također, u TIC-u su izloženi i suveniri iz gradskih muzeja kako bi stranci dobili ideju za originalni suvenir koji će ih u njihovim domovima podsjećati na boravak u Zadru. Od letaka i plakata tu je i onaj o odijevanju u gradskom središtu, kojim se goste poziva da izvan plaža ne hodaju u kupaćim kostimima ili bez odjeće, dodaje Kolega.

Osim na fizičkoj lokaciji na adresi Jurja Barakovića 5 na pola puta između Mosta i Narodnog trga, vrlo važna je i virtualna pozicija na platformi Google Maps pod nazivom „Tourist Information Zadar – Zadar City Tourist Board”. Dosad je svoj osvrt ostavilo gotovo pet stotina korisnika uz visoku ocjenu 4,5, a samo tijekom srpnja i kolovoza ove godine ostvareno je dva milijuna impresija i 100 000 klikova na lokaciju, što je čini jednom od najposjećenijih Google Maps pozicija u Zadru. Pritom je ostvareno 10.000 neposrednih interakcija s gostima, bilo telefonskih poziva ili pisanih upita gostiju putem direktnih poruka.

„Punom parom“ su radili i ostali turistički uredi na području grada Zadra. U Diklu je tijekom srpnja i kolovoza informacije potražilo 900 gostiju i iznajmljivača, u Petrčanima oko 800, Molatu 700, a interesa je bilo čak i u manjim otočnim sredinama, Malom Ižu, Istu, Olibu…

– Čestitam svim djelatnicama u TIC-u koje su iznijele veliki obim posla u ovoj sezoni. To nije nešto što se može „odraditi“ bez punog angažmana. Svakom gostu potrebno je posvetiti po nekoliko minuta, a evo i u posezoni posao se nastavlja s velikim brojem turista koji nam i dalje dolaze. Zahvalio bih na strpljenju i iznajmljivačima, koji su često u situaciji da moraju sačekati da gosti dobiju punu informaciju i tek onda dobiti ono po što su došli, kaže direktor Turističke zajednice grada Zadra Mario Paleka.

Jučer, 20. rujna oko 17.50 sati na području mjesta Crno, tijekom izvođenja građevinskih radova na kući, 62-godišnji zaposlenik trgovačkog društva iz zasad neutvrđenog razloga pao je s visine, nakon čega je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen u Opću bolnicu Zadar gdje je od zadobivenih ozljeda preminuo.

Na mjesto događaja izašao je inspektor zaštite na radu radi poduzimanje mjera i radnji iz svoje nadležnosti. Policijski službenici su na mjestu događaja obavili očevid te se i dalje utvrđuju sve okolnosti događaja.

Radi utvrđivanja točnog uzroka smrti provest će se obdukcija.

Na Sveučilištu u Zadru jučer su predstavljene dvije knjige prof. dr. sc. Emila Hilje, “Građa za splitsko slikarstvo 14. i 15. stoljeća” koju je objavio u koautorstvu s izv. prof. dr. sc. Anitom Bartulović te “Bartul Jakovljev iz Mestre, majstori njegova kruga i dovršenje šibenske katedrale”, svojevrsno životno djelo ovog povjesničara umjetnosti na kojemu je radio prošlih desetljeća. 

– Ovako kad predstavljamo dvije knjige, izgleda da to izlazi kao na traci, ali  zapravo to je plod rada koji je trajao godinama, zapravo od prvih dana kada sam počeo prolaziti kroz signature, izučavati arhive i baviti se znanstvenim radom, rekao je Hilje, koji nakon 38 godina plodnog rada ovog mjeseca odlazi u mirovinu.

Voditelj projekta „ArtAdria – Likovni i arhitektonski fenomeni istočne obale Jadrana od antike do ranoga novog vijeka“ prof. dr. sc. Ivo Josipović rekao je kako projekt simbolički završava baš u trenutku kada se umirovljuje prof. Hilje, autor dviju od tri knjige izdane kroz njega. Iako „prijeti“ pravom mirovinom, znanstvenička vitalnost daje nadu da umirovljenje neće zaustaviti njegovo bavljenje znanošću.

– Knjiga “Građa za splitsko slikarstvo 14. i 15. stoljeća” nastavak je najboljih tradicija dalmatinske i hrvatske povijesti umjetnosti, prema kojima niti jedno istraživanje ne može biti potpuno bez proučavanja građe. Knjiga o dovršetku katedrale sv. Jakova u Šibeniku vrlo je zanimljiv znanstveni doprinos jer je u fokusu istraživača bila uglavnom gradnja za života Nikole Firentinca, kao da se nije gradila još pedesetak godina, rekao je Josipović ističući kako se katedrala dovršava u vrijeme najburnije šibenske povijesti, s Osmanlijama pod zidinama, pa su je Šibenčani smatrali vidom ponosa i otpora prema osvajaču. 

Knjigu o splitskom slikarstvu predstavila je dr. sc. Đurđina Lakošeljac. Njezina je vrijednost transkribiranje rukopisa na latinskom jeziku, preko čega ulazimo u slikarsku klimu tog vremena, djela koja su pronađena u različitim popisima, upoznajemo slikarske majstore, slike i oslikane predmete iz svakodnevne upotrebe. Splitsko gotičko slikarstvo još uvijek vapi za propitivanjem te ova knjiga, namijenjena prvenstveno znanstvenoj javnosti, služi kao poticaj za sva buduća istraživanja.

Doc. dr. sc. Meri Zornija navela je neke od velikih Hiljinih doprinosa u proučavanju šibenske katedrale. Identificirani su konkretni majstori i okolnosti u kojima su stvarali te ispravljena pogrešna imena, pa je tako majstor poznat kao Keko zapravo je bio Frane (nadimak od „Francisko“), Ivan Mestričević nazivao se Mastičević itd. Radovi na dovršetku katedrale i izradi pročelja odvijali su se u nekoliko intenzivnih razdoblja, ovisno o pristizanju sredstava, a uloga Nikole Firentinca u izradi pročelja i velike rozete bila je puno veća nego se do sada smatralo.

Emil Hilje u završnoj je riječi pokušao sažeti zadovoljstvo izlaskom ovih dviju knjiga kao i činjenicom da je njima zaokružio svoj radni vijek pred odlazak u mirovinu.

– Moj odnos prema znanstvenom radu počiva na tri noge – izučavanju arhiva, izučavanju umjetnina i izučavanju literature. Čim nedostaje jedna od tri noge stolac postane klimav. Tako radim skoro 40 godina, nekada to bude zamorno i dosadno, nekada spletom okolnosti dođu rezultati. Obje knjige plod su suradnje s mnogo ljudi bez kojih njihov izlazak ne bi bio moguć. Želio bih prvenstveno zahvaliti djelatnicima Državnog arhiva u Zadru u kojemu sam se osjećao kao u svojoj kući i koji su me na taj način gledali i odnosili se prema meni, rekao je Hilje.

– Ja zbilja odlazim, ali nešto ostaje iza mene i budućnost će procijeniti koliko to vrijedi. 

Prorektorica Sveučilišta u Zadru Nedjeljka Balić Nižić zahvalila je Državnom arhivu u Zadru, u suradnji s kojim je knjiga izdana te pohvalila multidisciplinarnu suradnju stručnjaka s različitih znanstvenih područja, što je omogućilo autorima da jedan drugog nadopunjuju.

– Ove dvije monografije će sigurno naići sigurno na dobar odaziv u akademskoj i široj javnosti i želim svima nama još mnogo ovakvih vrijednih izdanja, rekla ja Balić Nižić.

Svi veći gradovi u Hrvatskoj imaju višegodišnji problem sa velikim brojem neupisane djece u predškolske ustanove. Nažalost, zbog direktive EU prednost upisa imaju djeca iznad 4. godine i znatan broj mlađe djece je ostao bez predškolske skrbi. Stranka HSP AS podržava pristupačnost vosokokvalitetnog sustava ranog predškolskog odgoja i obrazovanja svima, obzirom da svjetska istraživanja pokazuju kako djeca koja pohađaju predškolske ustanove od najranije dobi postižu bolje rezultate tijekom cijelog svog obrazovanja. Jedno od načela HSP AS je izgradnja modernog školskog i odgojnog sustava, a znamo da Hrvatska ima najnižu stopu pohađanja djece u predškolskom odgoju i obrazovanju u EU. Na ovakav način želimo ženama omogućiti napredak u karijeri i potaknuti ravnopravnost spolova jer stranka HSP AS potiče ugled i dostojanstvo žena, te se zalaže za osiguranje njenog ravnopravnog sudjelovanja u društvenom, političkom i gospodarskom životu. Mi kao stranka podržavamo pronatalitetnu politiku i demografsku obnovu, tako da smatramo da bi svakom djetetu bude dostupan što raniji predškolski odgoj i obrazovanje. Jedinice lokalne samouprave mogu dosta pomoći sa izgradnjom objekata, prenamjenom i obnovom postojećih, te smanjenjem sudjovanja roditelja u cijeni usluge. Jedan od problema je također nedostatak stručnog kadra za realizaciju Nacionalne strategije obrazovanja, tako da je država krenula u tom smjeru tj. povećanje upisne kvote. Stranka HSP AS smatra da je najbolja investicija- ulaganje u djecu – odgoj i obrazovanje. To nam je jamstvo za daljnji prosperitet naše zemlje i zalog za budućnost – rekla nam je Miranda Jamnicki Doimi di Delupis – predsjednica GO HSP AS Zadar.

Nakon što je Mate Lukić na svom Facebook profilu objavio apel svojim prijateljima i pozvao ih da pomognu majci petero malodobne djece iz Škabrnje, čiji je muž preminuo, a inače je bio junak Domovinskog rata, u komentare se javila Marjana Ikić, javnosti poznata po humanitarnim akcijama koje je organizirala.

“Nisam inače komentirala nigdi. No sad ću jer čitam danima. Naravno puno je to dice I kad ostanes sam sigurno nije lako. No znam da se toj obitelji plaća voda i struja. Da imaju mirovinu i da imaju sve od caritasa i od općine.
Nije lako opet kažem No nije lipo čitati da nemaju pomoć.” – napisala je Ikić i dodala:

“Nije ovo skupi pomozi. Znam i da su sva dica dobila i stolove i ormare i krevete. Da svako jutro imaju sve besplatno od pekarskih proizvoda. Nisam bila ali znaš da sve pitam. Ne shvatljivo mi je bilo da nemaju ništa u jednoj općini di su ljudi ok. Neka mi gda oprosti, ali pored svega što dobije da ni komad vrta ne može zasaditi. I ja sam invalid 80% i idem u polje. Tako da nije ovo dugoročno rješenje i sad će se natrpati stvarima i što poslije?” – napisala je Ikić.

Na to se javila i prozvana gospođa, Andrijana Matijević, udovica hrvatskog branitelja i majka petero djece, koja joj je odgovorila:

“Marjana Ikić meni nitko ne plaća nikakve obaveze za kuću, dokazi su mi u kući, dođite i provjerite, a od oca što je bio branitelj moja djeca nisu zaslužili pomoć da im se napravi kuća? Tko je zaslužio, netko tko je dobio vilu od 2 milijuna kuna, a mojoj djeci ne treba ništa. Ja nisam nikad lijenčina bila, cijeli život sam radila. Probajte vi kad krenete negdje okrene se sve oko vas pa padnete pred djecom pa pred djecom povratite u kantu 10 puta svaki dan, pa te vozi hitna na infuziju, dođeš kući sutradan, sestra iz ambulante vozi na hitnu opet na infuziju… sad vi probajte tako ziviti iz dana u dan pa da sam lijenčina pa i pala sam u vrtlu kad sam ga išla prekopati. To što mi djeca primaju svako jutro to je njihovo pravo, ali mi obaveze nitko ne plaća, sve sama kao i svi drugi.” – naglasila je gospođa Matijević.

Na to su se javili drugi građani koji su osudili način komunikacije Marjane Ikić, ističući kako majka sa zdravstvenim problemima koja brine o petero male djece, kojima treba skuhati ručak i večeru, oprati odjeću, odvesti ih u školu i sačekati nakon nastave, pisati s njima zadaću, voditi liječniku kad su bolesni i bezbroj drugih stvari, jednostavno nije u mogućnosti s njom ići po poljima.

Ovakav istup Marjane Ikić osudio je i Mate Lukić koji kaže da nije očekivao ovakve njene komentare na račun udovice koja s djecom živi u teško siromaštvu, u kući bez fasade, u vlazi i bez osnovnih uvjeta za život.

“Muž i otac ove djece bio je hrvatski vitez koji je prošao sva bojišta i ako nećemo pomoći njegovoj obitelji nakon što je on umro, kome ćemo?!” – pita se Lukić.

Mate Lukić: Moramo pomagati obiteljima poginulih i umrlih hrvatskih branitelja

Jučer, 18. rujna, u Zadru u Ulici Pod bedemom oko 07.00 sati dogodila se prometna nesreća kada je 58-godišnji hrvatski državljanin upravljao teretnim vozilom zadarskih registarskih oznaka te se unutar pješačke zone kretao unatrag, a da se nije uvjerio da tu radnju može obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu uslijed čega je udario i ozlijedio pješakinju koja se kretala iza njega.

Ozlijeđenoj pješakinji, 62-godišnjoj državljanki Njemačke pružena je liječnička pomoć u OB Zadar, gdje su joj konstatirane teške tjelesne ozljede.

U svezi prometne nesreće policija provodi kriminalističko istraživanje zbog kaznenog djela Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu. 

Prigodnim programom obilježena je 30. obljetnica osnutka Općine Sukošan i Dan obrane.

Tim povodom održano je polaganje vijenaca na Sukošanskom groblju i kod spomenika poginulim braniteljima, te misa zadušnica crkvi Sv. Kasijana.

Svečana sjednica Općinskog vijeća održana je u Domu mladeži s početkom u 12 sati.

Ravnomjeran napredak svih naselja u sklopu Općine Sukošan

Tomislav Dražić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Sukošan, pozdravio je okupljene i podsjetio kako se na ovoj dužnosti nalazi više od dva desetljeća, te da se uvijek zalagao za ravnomjeran napredak svih naselja u sklopu Općine Sukošan; a ima ih četiri: Sukošan, Gorica, Glavica i Debeljak.

“U ovih 30 godina, dosta je napravljeno, a tako će se i nastaviti. Sva četiri naselja moraju imati društvene sadržaje, kao i riješenu komunalnu infrastrukturu. Napravljena je vodovodizacija, radi se kanalizacijska mreža, a više o svim projektima kazati će naš načelnik. Svim žiteljima zaželio bih sretan Dan općine.” – kazao je Dražić.

Načelnik Ante Martinac prisjetio se početaka stvaranja Općine, prije 30 godina. Pozdravio je i prvog načelnika, Šimu Rogoznicu, zamjenika mu Bepa Krešana, te se sjetio prvog predsjednika Općinskog vijeća, danas pokojnog Banića.

“Bila su to teška vremena, nismo ništa imali, Sukošan je kao jedino turističko mjesto dobivalo vodu na kapaljku, te se prva općinska vlast izborila na spoj na glavni magistralni vod. Ja sam postao načelnik od 1997. godine, predsjednik Vijeća je bio Tomislav Dražić i to je tako da danas. Dakle, 30 godina Općina postoji, pa bih napravio jedan rezime. Stariji mještani sjećaju se što smo imali od 1945. godine, do osnutka Općine 1993. godine, a što danas imamo. Kompletna vodoopskrba riješena je u svim naseljima. Napravljena su nogometna igrališta, asfaltirane su ceste, 30 i više kilometara u svim naseljima, nogostupi, u Sukošanu i Gorici je napravljena mrtvačnica, izgrađena je velika sportska dvorana, rekonstruirana riva, a nastavljamo i dalje. Otvorene su tržnica i ribarnica, dječji vrtići napravljeni su u Sukošanu I Gorici, a uskoro kreće gradnja i u Debeljaku.” – istaknuo je Martinac, te u nastavku dodao:

Za nastavak izgradnje kanalizacije – 12 milijuna eura!

“Rekonstruirat će se i glavna državna cesta, te izgraditi pothodnik zbog sigurnosti učenika kako ne bi morali pretrčavati cestu. Jedan od zadnjih projekata je širokopojasna infrastruktura, zajedno s našim susjednim Općinama Galovac, Škabrnja i Sv. Filip i Jakov, projekt je pri kraju i nadamo se da će početkom sljedeće godine započeti s radom. Pokrenuli smo projekt kanalizacije, i nema ljepše čestitke za 30. obljetnicu nego što smo dobili sredstva za nastavak izgradnje kanalizacije u iznosu od 12 milijuna eura, zajedno sa Općinom Bibinje. Igradit će se kompletan kanalizacijski sustav sa rekonstrukcijom vodovodne mreže.

Svega toga ne bi bilo da nismo na vrijeme krenuli s katastarskom izmjerom i sređivanjem zemljišnih knjiga. Pola toga se ne bi realiziralo. Svjedoci smo da u drugim općinama projekti staju zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Zahvalio bih na podršci županu, državnim tajnicima, ministrima, saborskim zastupnicima, uz jaku političku podršku predsjednika županijskog HDZ-a, gospodina Božidara Kalmete.” – kazao je Martinac.

Župan Božidar Longin istaknuo je važnost razvoja turizma, kojeg ne bi bilo bez kvalitetne komunalne infrastrukture.

“Županija je preko Županijske lučke uprave pomogla oko dovršetka uređenja rive u Sukošanu, to je 1,3 milijuna eura vrijedan projekt rekonstrukcije obalnog pojasa. Prošle godine Županijska uprava za ceste izgradila je nogostup u Debeljaku, nadogradit ćemo školu u Sukošanu sa 8 novih učionica, a za taj projekt imamo spremnu građevinsku dozvolu.” – najavio je Longin.

Općina Sukošan treća u Županiji po broju novorođenčadi

“Naravno da Zadarska županija brine i za one najmlađe, pa smo prošle godine isplatili 44 naknade za novorođenu djecu, a ove godine do sada 25. Što se tiče broja novorođene djece, Općina Sukošan je na trećem mjestu u županiji, a ja im želim da budu još bolji. Što se tiče starije populacije, mi smo jedina županija koja sufinancira smještaj u privatne domove, a na području Općine Sukošan dva su takva doma. Sufinanciramo i program “Pomoć u kući” kako bi pomogli starijim osobama da ostanu što duže u svojim domovima. Što se tiče Zadarske županije, možemo reći da će ova biti najuspješnija godina do sada, po svim pokazateljima, imamo i dalje rekordnu zaposlenost.” – kazao je župan Longin dodajući kako sa Općinom Sukošan ima odličnu suradnju, kao i sa ostalim općinama, te da se radi sve kako bi se poboljšao životni standard građana.

“Mi smo danas utjecajna država članica EU, razvijamo se brže od prosjeka, a iduće godine očekuje nas nova omotnica sa sredstvima, te vjerujem da će projekt aglomeracije Bibinja – Sukošan biti završen.” – naglasio je župan čestitajući svim mještanima Dan općine, te dobitnicima priznanja Općine Sukošan.

Ministar Erlić: Mlade obitelji žele tu živjeti

Ministar Šime Erlić kazao je kako svi vide koliki je iskorak napravljen u posljednjih 30 godina, u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u Zadarskom županiji, u priobalnim krajevima.

“Općina Sukošan se u svim svojim dijelovima razvija ujednačeno, ostvaruju se ciljevi koje svaka općina ima, a to je stvoriti kvalitetu života, da djeca imaju jednake uvjete kakve imaju djeca u urbanim središtima, da imaju vrtiće, školu, da mogu ići na treninge… Vjerujem da je to ovdje postignuto. Vlada daje podršku općinama i gradovima u realizaciju projekta, pa je i nedavno dala 12 milijuna eura za projekt odvodnje i kanalizacije. Tu je i projekt kvalitetnog interneta bez kojeg nema turizma ni razvoja. Raste broj novorođene djece i grade se vrtići, a to je najbolji pokazatelj da je kvaliteta života dobra i da mlade obitelji žele tu živjeti.

Sve to nije došlo slučajno. Vodi se dobra politika koju je započeo još dr. Franjo Tuđman, ušli smo u EU, Shengen, koristimo sredstva europskih fondova, imamo gospodarski rast i privlačni smo za nova ulaganja, investitora koji dolaze i u Općinu Sukošan i u Zadarsku županiju. Nije svugdje tako, nisu svi iskoristili prilike koje smo imali. Hrvatska je danas moderna država, preskočli smo države u okruženju, odvajamo se od država zapadnog balkana i mi smo danas primjer na razini Europske unije pozitivnih učinaka i pozitivnog puta zemlje koja je bila u Domovinskom ratu.” – kazao je ministar Erlić.

Priznanja najzaslužnijim mještanima

U nastavku sjednice dodijeljena su godišnja priznanja najzaslužnijim mještanima.

Voditeljica programa bila je Branka Pelicarić, a u glazbenom dijelu nekoliko pjesama izvela je klapa Žurnata.

Na svečanoj sjednici uručena su i godišnja priznanja koja su od udruga zaslužili mlađi pioniri NŠK Zlatna Luka, papaline NŠK Zlatna Luka, Moto klub Kasijan – Sukošan, MNK Sukošan, Sportski centar Torba – Debeljak te pojedinci – Ivan Pavić, Andrija Dević, Ante Nadinić Bacalja i Antonio Ante Pavić.

Parkiralište na Ravnicama (Đil), iza dvorane Jazine, biti će zatvoreno za parkiranje radi organizacije događanja „HARLEY DAVIDSON DAYS IN ZADAR“ u periodu od 21.09.-25.09.2023.godine.

Molimo sve korisnike da izmjeste svoja vozila s navedenog parkirališta do navedenog početka događanja.

U ponedjeljak, 18. rujna obilježava se 30. obljetnica osnutka Općine Sukošan i Dan obrane.

Tim povodom održat će se polaganje vijenaca na Sukošanskom groblju i kod spomenika poginulim braniteljima od 10 sati, a sveta misa u crkvi sv. Kasijana 11 sati.

Svečana sjednica Općinskog vijeća bit će u Domu mladeži u 12 sati.

U večernjim satima očekuje nas koncert Najboljih hrvatskih tamburaša, na Trgu gornja vrata.

Neuništivi veteran jugoslavenske i hrvatske estradne scene Željko Bebek i njegov The Band održali su sinoć posljednji koncert Virskog ljeta, čime je zatvorena jedna od najpoznatijih sezonskih glazbenih manifestacija u Hrvatskoj. Bio je to Bebeku treći koncert na Virskom ljetu, ili prvi nakon pet godina pauze, a sudeći po odazivu i raspoloženju publike – bit će ih sigurno još. Trg svetog Jure bio je ispunjen kao da je samo srce sezone, pa su poneki hrabri fanovi koncert pratili s vrha kućica uz sami virski trg. Tijekom dva sata koncerta Bebek & The Band prošli su kroz cijelu glazbenu karijeru nekadašnjeg karizmatičnog pjevača Bijelog dugmeta i solo izvođača u devedesetima i dvijetisućitima. Evo kako je bilo.     

Nakon duge i teške bolesti napustio nas je legendarni glazbenik Milo Hrnić, javlja Dubrovački dnevnik. Milo je preminuo u jednoj dubrovačkoj bolnici u 74. godini života.

Milo Hrnić rođen je u Dubrovniku 3. 2. 1950. u obitelji koja se bavila glazbom, a pod imenom Božo Hrnić. Nadimkom Milo, koji mu je dala majka, uskoro su ga svi počeli nazivati, pa je kasnije, kad se profesionalno počeo baviti glazbom isti pretvorio i u službeno ime. Osamdesetih prošlog stoljeća bio je jedan od najpopularnijih dalmatinskih pjevača, redovito je rasprodavao koncerte i čak tri puta pobijedio na Splitskom festivalu. Prodao je više od milijun ploča i snimio 20 albuma. Dubrovčani su ga s Terezom Kesovijom 2004. godine proglasili pjevačem stoljeća grada Dubrovnika. 

VEZANI ČLANCIARENA VARAŽDINŽeljko Joksimović emotivnom atmosferom i nezaboravnim hitovima očarao VaraždinceSVI SU GLEDALI U NJUOtkriveno tko je seksi navijačica koja je privukla pozornost na Davis Cupu, na Instagramu ima vojsku obožavatelja

Osim što je poznat po svom prepoznatljivom glazbenom izričaju, Milo Hrnić je poznat i po svom izgledu – zlatnom lančiću, raskopčanim košuljama, bijelim hlačama i brkovima koje ima od početka karijere. Tijekom svoje bogate karijere Milo Hrnić je ne samo otpjevao nego i autorski potpisao brojne hitove uz koje su odrastale generacije. 

Iako je često naglašavao koliko voli svoj rodni Dubrovnik, za Split je govorio da je majka njegove karijere i da nema Splita i Splićana, ne bi bilo ni njega. Zbog bolesti i obiteljskih problema duže vremena je izbivao sa scene, ali je u prosincu 2008. napravio povratnički koncert i to upravo u Splitu.

Iako se glazbom počeo baviti još šezdesetih godina prošlog stoljeća, Milo i danas ima svoje vjerne obožavatelje. Isticao je kako mu je najveće zadovoljstvo kada u prvim redovima na svojim koncertima vidi mlade ljude jer to znači da su ih roditelji “odgojili” na njegovim pjesmama, a to mu je najveća nagrada. Hrnić je nastupao po Australiji, Americi, Kanadi i Europi.

Veliku popularnost Hrniću je priskrbilo i snimanje televizijske reklame za jednu banku, čije je zaštitno lice postao 2015. godine. Kako je sam rekao, honorar mu nije bio presudan da prihvati angažman u reklami s kojom je mnoge oduševio. Iako je u početku odbio snimiti reklamu, na inzistiranje ljudi iz banke na kraju je ipak pristao. 

Prema rezultatima očevida, sumnja se da je do nesreće došlo na način da maloljetni hrvatski državljanin (2008.) prije stjecanja prava na upravljanje, upravljao automobilom bez registarskih oznaka i kojem je isteklo važenje prometne dozvole, dok se kao putnik u vozilu nalazio hrvatski državljanin (2008.) te ulaskom u zavoj, brzinu kretanja automobila nije prilagodio stanju i uvjetima na kolniku uslijed čega je izgubio kontrolu nad upravljačem te je prešao na suprotni prometni trak, nakon čega dolazi do rotiranja i slijetanja vozila van kolnika gdje udara u dva stabla.

Ozlijeđenima osobama pružena je liječnička pomoć u Općoj bolnici Zadar gdje je utvrđeno kako je teške tjelesne ozljede opasne po život zadobio maloljetnik koji je upravljao vozilom dok je putnik zadobio lakše tjelesne ozljede.

Na mjestu događaja policija je obavila očevid te je pomet na navedenoj dionici ceste bio obustavljen u vremenu od 02.40 do 06.20 sati.

Policija je o prometnoj nesreći izvijestila državno odvjetništvo u Zadru.