Tužna vijest potresla je brojne naše sugrađane – preminuo je mladi nogometni djelatnik Miro Surać, rođen 1997. godine.

– U dubokoj boli i tuzi javljamo vijest da nas je iznenada, u 26 godini života, napustio naš tajnik Miro Surać. Cjelokupna Abecedina obitelj zavijena je u crno. Mirovoj obitelji i prijateljima izražavamo iskrenu sućut. Mirov lik i djelo koje je utkao u same početke djelovanja Nogometnog kluba Abeceda, zauvijek će biti upisani u povijest kluba. Miro naš dragi, hvala ti na svemu što si dao klubu, hvala ti na svim trenucima koje smo proveli zajedno. Hvala ti za neraskidivu ljubav i sportsko te privatno prijateljstvo. Počivaj u miru dobri čovječe, napisali su iz NK Abeceda na Facebooku.

– Teška i tužna vijest proširila se županijom da je u 26. godini preminuo Miro Surać. Čovjek komu je nogomet DNK identitet, čovjek koji je živio za nogomet i uz nogomet. Ne postoji osoba u sportskom kodu Zadarske županije da nije upoznala smiješak našeg Mire Suraća. Djelatnik mnogih klubova, ali posljednja ljubav kojoj je davao sebe cijelog je NK ABECEDA ZDC. Toliko je sezala njegova ljubav da je uz obveze prema ABECEDI ujedno bio delegat, sudac malog nogometa i redoviti pratitelj svih nogometnih zbivanja. Ne postoji nogometno događanje gdje nismo vidjeli Miru Suraća i karakterističan i poseban smiješak. Nažalost po sve nas upravo posljednje sto je ugledao je ono u čemu je sebe davao najviše u vidu čarobne nogometne igre. Ali ovaj put moramo biti malo i sebicni i kazati da Miro ne pripada Abecede,nit sudačkoj organizaciji, nit delegatskoj već svima nama kojima je nogomet vise od igre. Velik je ovo gubitak za nogomet i sve nas. Miro počivaj u miru i nikad se nećemo pomiriti da je ovo zbogom , već doviđenja. Čuvali te anđeli, napisali su najbolji poznavatelji nogometnih prilika u Zd županiji, na Facebook stranici 1. ŽNL Zadarska.

U vremenu od 24. studenoga 2022. do 15. siječnja 2023., u sklopu Športskog centra Višnjik, Zadranke i Zadrani mogli su uživati u Zimskom parku.

Pomno osmišljen koncept sportskih i zabavnih zbivanja, manifestacija i radionica uz najveći lunapark do sada, kompleks klizališta i ledenog tobogana i ugostiteljske blagdanske kućice privukle su oko 60 tisuća gostiju. Klizalište i ledeni tobogan prostirali su se na tisuću metara četvornih, a svi zainteresirani mogli su po simboličnoj cijeni naučiti klizati u Školi klizanja. Posjetitelji Zimskog parka mogli su uživati i u Veselom šatoru u kojem su se održavali koncerti, zabavne i edukativne radionice u suradnji sa brojnim udrugama na radost mlađe populacije. Konačno, djeca različite dobi mogla su uživati u jahanju dvaju ponija Konjičkog kluba Maximus.

Ovogodišnji Zimski park nadmašio je sva očekivanja svojom gastronomskom ponudom, zabavnim sadržajima, ali i malonogometnim turnirom FUTSAL WINTER FEST koji je od 26.prosinca 2022. do 8.siječnja 2023. okupio 55 momčadi iz cijele Dalmacije.

Športski centar Višnjik zahvaljuje na izvrsnoj suradnji i partnerstvu svima koji su pridonijeli uspješnoj realizaciji Zimskoga parka. Od udruga i brojnih drugih subjekata to su: DV Radost, OŠ Voštarnica, DV Latica, Cukrići Zadar, dječji zbor Tintilinić, Sportski plesni klub Bellus, Univerzalna sportska škola Višnjik, Igraonica i rođendaonica Petar Pan, Likovna radionica Pinel, Ekomomsko – birotehnička i trgovačka škola, Gradska knjižnica Zadar, Udruga odgajatelja Maraške, Zbor gimnazije Vladimira Nazora, Glazbena udruga Libreto, Zadarski plesni ansambl, KUD Bokolje Dobropoljana, Dječja klapa Riva, Plesna udruga Plesni korak, Glazbeno scenski studio Arija by Nela Šarić, Plesna udruga In – flux, Ansambl Ars cantabile, Škola za tekstil, dizajn i primijenjenu umjetnost Zadar, Udruga Re – kreativac, dječja klapa Feral, dječja klapa Baliniera, zbor OŠ-e Šime Budinića, Savez mažoretkinja Zagreb, Rehabilitacijski centar Frogo, Glazbena škola Blagoje Bersa, Međunarodna škola za intelektualni razvoj djece Malac genijalac Zadar, Centar Edukido Zadar, Ida Štulić – dance class, DV Hlapić, Meri Tičić de los Santos Zumba i Čudesna šuma igraonica & rođendaonica.

Također, ŠC Višnjik zahvaljuje podupirateljima i partnerima koji su omogućili održavanje bogatoga Zimskoga parka. To su: PBZ, Remax, HEP, HOO, HTZ, SEHA d.o.o., Hoću Knjigu, Staklo Dalmacija, Ambient Zadar, Studio Jolas, Dental Kolega, Cromaris, Spektar Zadar, Calimero skola stranih jezika, Outlet Zadar, Tureta, Partner Banka.

Polaganjem vijenaca kod središnjeg križa na Gradskom groblju te spomen obilježjima Imotskim sokolovima te kod uvale Jazine započelo je središnje obilježavanje 30. obljetnice VRO Maslenica.

Ulicama Zadra održan je mimohod pripadnika OSRH i MUP-a s ratnim zastavama.

Na Svečanoj akademiji odrzanoj u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru, povodom 30. obljetnice VRO-a Maslenica, u general Ante Gotovina održao je govor u kojem je naglasio kako mu je drago što je ovaj dan započeo odavanjem pijeteta poginulim i umrlim braniteljima koji danas nisu sa nama.
Prisjetio se početaka operacije i kazao kako su tada bili vojska koja se tek ustrojavala i uglavnom branila. U akciji su sudjelovale postrojbe iz svih naših krajeva, te iseljeništva.

“Pamtim lica naših ljudi te ’93. godine, neki su bi jedva punoljetni. U akciji su sudjelovale postrojbe iz svih naših krajeva. Preuzeti odgovornost ljudski i kršćanski, nesebično, bio je naš izbor, a spojiti hrvatski sjever i jug, naša misija. Cilj operacije bio je potisnuti neprijateljske snage maksimalno u dubinu teritorija i tako otkloniti neposredni pritisak na grad Zadar i sva mjesta duž obale prema Šibeniku. Stvoriti pretpostavku zaizgradnju Masleničkog mosta i ponovo spojiti sjever i jug Hrvatske” – naglasio je general Gotovina.

“Sjetimo se, Ujedinjeni narodi tražili su obustavu akcije i povratak na početne položaje. No tome unatoč, oružane su snage ostale na dostignutim policijama. Operacija Maslenica bila je od vitalne važnosti, omogućila je postavljanje pontonskog mosta. Na zahtjev Ujedinjenih naroda, akcija je 27.01. službeno zaustavljena, nakon čega su uslijedile teške borbe. Agresorske snage bile su tim postupkom ohrabrene, avele se svježe postrojbe iz Srbije i Bosne i Hercegovine, s namjerom da ponište učinak operacije. Hrvatska vojska je sve napade uspješno zaustavila. Time smo stekli i psihološku prednost nad agresorom. Operativna grupa Sinj uklonila je ugrozu, razminirali branu Peruča, što je bilo ključno za sigurnost tog prostora. Ljudstvom i tehnikom nadmoćnijem neprijatelju prvi smo se put suprotstavili napadom, pokazali smo izdrživost, predanost i snagu. Prva velika bitka bila je dobivena. Iskustvo stečeno u operaciji Maslenica bilo presudno za kasnije operacije.” – poručio je Gotovina dodajući kako se poslije rata nastojalo izjednačiti krivnju i osuditi operaciju Oluja pod sintagmom udruženog zločinačkog pothvata, ali da je istina pobijedila:

– Pobjeda u Domovinskom ratu je temelj na kojem smo izgradili hrvatsku državu za sve njene državljane. Zajedništvo je bilo snaga svih naših pobjeda. Nastavimo s optimizmom razvijati našu domovinu.” – zaključio je general Gotovina.

Brigadir Danijel Kotlar, zapovjednik 7. domobranske pukovnije Zadar i 113. brigade, gostujući u podnevnom Dnevniku HRT-a, rekao je kako se na današnji dan sjeti svih momaka koji su bili spremni realizirati zapovjedi svojih zapovjednika i odlučni, svjesni opasnosti, izlazili u direktne borbe.

– Sjećam se što je to značilo za naš grad koji je bio svakodnevno raketiran, bez vode, struje, gotovo pa u okruženju. Operacija Maslenica donijela je olakšanje za sve naše građane, rekao je te istaknuo: Osjećam i ponos što sam bio sudionik operacije koja je bila preteča svih ostalih oslobodilačkih akcija.

U Zadru se obilježava 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica. Bila je to prva oslobodilačka akcija hrvatskih vojnih i policijskih snaga, nakon koje su ponovno prometno povezani sjever i jug Hrvatske. Maslenica je po mnogočemu bila prekretnica i jedna od najodlučnijih bitaka Domovinskog rata. 

Vojno-redarstvena operacija Maslenica, koju su rano ujutro 22. siječnja 1993. pokrenule Hrvatska vojska i policija, uspješno je završila u 72 sata i ponovno su spojeni sjever i jug zemlje, a neprijatelj je u njoj doživio prvi veći poraz.  Svečanom akademijom odana je počast svim braniteljima i civilima koji su dali život. Vojno-redarstvena operacija Maslenica bila je jedna od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koja je označila prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata. 

Premijer Andrej Plenković na svečanoj akademiji u povodu VRO-a Maslenica rekao je da je to jedna od najvažnijih oslobodilačkih operacija u Domovinskom ratu.

“Posebno se prisjećamo poginulih u akciji i njihovih obitelji. Njihova će se žrtva trajno pamtiti. Hrvatska je tada pokazala da ima snagu i sposobnost oslobađati svoj teritorij. Te 90-e godine bile su neponovljive, nezaboravne, odredile su smjer razvoja države i društva, a Hrvatska vojska, policija i branitelji temelj su hrvatske države. Vlada će, kao i dosad, davati pozornost svim bitnim datumima iz Domovinskog rata, voditi računa o braniteljima i njihovim obiteljima, rekao je Plenković.

Hrvatski predsjednik, Zoran Milanović, boravio je danas u Zadarskoj županiji.

Prvo je položio vijenac u spomen na poginule branitelje na Gradskom groblju, a nakon toga i u Sukošanu, gdje se susreo s načelnikom Antom Martincem.

Uslijedio je odlazak u Pakoštane, gdje ga je dočekao načelnik Milivoj Kurtov. Susreo se s udovicama hrvatskih branitelja poginulih u Domovinskom ratu, a nakon toga podijelio je odličja 25 heroja koji su se istaknuli i dali doprinos tijekom ratnih dana.

„Ovo je mala gesta – da se ne zaboravi, da se uvijek pamti i da se prenosi na sljedeću generaciju koja dolazi, da se pamti istina. A istina o Domovinskom tom ratu je vrlo jednostavna. Onima koji je pokušavaju osporiti treba je hladno, uporno i dosadno ponavljati jer to je jedini način da se očuva“, poručio je danas predsjednik Milanović hrvatskim braniteljima, udovicama hrvatskih branitelja i članovima njihovih obitelji na svečanosti dodjele odlikovanja u Pakoštanima.

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović dodijelio je odlikovanja hrvatskim braniteljima Domovinskog rata Pakoštana. Redom Nikole Šubića Zrinskog, za junački čin u Domovinskom ratu, odlikovan je Boris Bašić.

Za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, Redom hrvatskog trolista odlikovani su Roko Vujasin, Darko Vukoja, Ivica Rogić – posmrtno, Tomislav Kovačević – posmrtno, Zdenko Ćudina, Željko Demo, Ante Bungur, Branimir Gotovina, Ante Ivas, Ante Knežević, Andrija Lacman, Milivoj Lalin, Josip Maksan, Renato Marketin, Nedjeljko Rosan,                 Vinko Rosan, Milivoj Stojanov, Ivica Šarin, Denis Tuta, Ivica Vanjak, Petar Vučkov, Antonio Vukoja, Šime Vukoja i Mario Vulin.

U prigodnom obraćanju predsjednik Milanović govorio je o Domovinskom ratu kazavši kako tada Hrvatskoj nitko nije pomagao. „Hrvatsku je obranio jako mali broj ljudi, u početku pod embargom. Mogu se na prste jedne šake nabrojiti države koje su nam zaista pomagale, druge nam nisu možda odmagale, ali bilo im je sasvim svejedno. I to je lekcija koju nikada ne smijemo zaboraviti – da je do ove zemlje stalo samo nama i nikome drugome. I kako se dogovorimo, organiziramo i složimo, tako će nam biti“, rekao je.

Govoreći o položaju Hrvatske u Europskoj uniji, predsjednik Milanović je zaključio: „Hrvatska je stabilna, zaokružena u smislu funkcionalne moderne demokracije u kojoj se ljudi osjećaju dobro i u kojoj ima još jako puno za raditi. To je ostvareno, a ne bilo ostvareno bez branitelja, pogotovo onih na samom početku. Oni prvi su bili najvažniji i njih se treba sjećati s posebnim razlogom“.

Predsjednik Milanović danas je, osim u Pakoštanima, boravio i u Zadru i Sukošanu. Povodom 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske položio je vijenac i zapalio svijeću u spomen na stradale u Domovinskom ratu kod Središnjeg križa na Gradskom groblju Zadar te  pred Spomen-obilježjem „Za Hrvatsku“ u Sukošanu. U Sukošanu je održao sastanak s predstavnicima Općine Sukošan, a u Pakoštanima s udovicama hrvatskih branitelja iz Škabrnje.

Uz predsjednika Milanovića bili su posebni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković i pobočnik Predsjednika Republike brigadir Vlado Čulina.

U ožujku ove godine urarski obrt Čulina na Poluotoku obilježava veliku obljetnicu – 70 godina neprekinutog rada!

Koji je to raritet govori i podatak da su tijekom svih ovih sedam desetljeća urari obitelji Čulina radili u istom prostoru, na istoj lokaciji na kojoj su i danas.

Već je treća generacija ove obitelji involvirana u urarski obrt kojeg je davne 1953. otvorio prvi urar iz obitelji, a 1965. ocu se pridružio i Ivica, koji je prošle godine otišao u mirovinu. No, kako ne može biti pravi umirovljenik, Ivica i dalje radi na satnicu od četiri sata u radnji, čiji je sad vlasnik njegov sin, inače profesor tjelesnog odgoja i trener.

U tih nekoliko kvadrata na Poluotoku obitelj Čulina godinama je vrijedno popravljala satove brojnih sugrađana. Radnju krase i veliki zidni satovi i ure koje i dalje otkucavaju vrijeme koje neminovno prolazi i sa sobom donosi neke nove trendove, posebice kad su satovi u pitanju.

U vrijeme kad je Ivica kretao u urarski posao, na Poluotoku je bilo deset urara, sad ih je troje u samom centru, dva su preko mosta te jedan na Bulevaru.

– Ljudi ne popravljaju satove, imaju mobitele i pametne satove i rijetko koji se sat nađe kojeg se mora rastaviti. Toga je bilo prije bar deset dnevno, a sad može proći i mjesec dana da dođe jedan takav sat. Uglavnom je promjena baterije, što se da napraviti. – priča nam Ivica.

Slijedeći oca, Ivica se na urarski zanat odlučio 1965. godine kad je krenuo na zanat.

– Bila je to Škola učenika u privredi, nije bilo specijalne urarske škole kao što je bilo u Zagrebu. Tamo je bio svake godine cijeli razred urara jer je bilo oko 150 urarskih radnji, sad ih možda ima u Zagrebu desetak, a od toga troje nešto radi, a ostalo je trgovina. Škola je trajala šest mjeseci, a ostalo sam radio tu. Išao sam u školu do 14 sati, obično je bilo šest sati, došao bih kući i u 16, 16.30 bi došao tu, do 22, 23 sata, zavisi kakvo je bilo radno vrijeme. I tako svaki dan, tako da mogu reći da sam od ’65. u poslu. – prisjeća se Ivica.

Danas, nažalost, nema više škole za urara niti itko više želi učiti za urara. Nekad je to bilo traženo zanimanje, kaže Ivica, jer je njegov otac u ono vrijeme imao jako puno ponuda da primi nekog na zanat, a danas to nitko ni ne pomišlja.

Ni turistička sezona njima ništa ne predstavlja.

– Nemamo mi koristi od sezone. Ljudi su došli na odmor i briga njih za sat, imaju mobitel i briga ih za sat. – kaže nam.

Drago mu je što uspio nastaviti s urarskim obrtom jer, kaže, ako zatvori radnju skroz, izgubit će i prostor u kojem se nalazi.

– Kad je Švicarska tražila urare prije desetak i više godine, da sam imao manje godina, bio bih otišao. To je težak posao, treba imati dobar vid, cijeli dan se sjedi, ruka mirna, a to više nitko ne želi. – zaključio je Ivica.

Inače, njegova obitelj se aktivno bavi i plivanjem. Upravo je Ivica aktivni sudionik maratona Preko-Zadar, a prošle je godine sudjelovao po 21. put. Prvi put su s njim bili i unuci, pa je to bio trenutak kojeg je vrijedilo zabilježiti – da su djed i unuci zajedno na maratonu!

Danijel Radeta u priopćenju za javnost iznio je prijedlog za gradonačelnika Branka Dukića.

“Sada, kada je već svima jasno kako problema oko financiranja plaća, struje, vode i sezone ipak neće biti, krajnje je vrijeme da Branko Dukić krene u provedbu Proračuna za 2023. godinu, zbog svih onih proračunskih korisnika koji nisu obuhvaćeni Odlukom o nužnom financiranju.Kako to učiniti? Vrlo jednostavno.Branko Dukić u svakom trenutku može povući Odluku o obustavi Proračuna i krenuti s izvršavanjem, a Pročelnik za financije Ivan Mijolović već za sljedeću sjednicu može pripremiti prve izmjene i dopune, to jest rebalans proračuna za 2023. godinu.Izvršna Vlast na ovaj način može intervenirati unutar Proračuna za sve ono što misli da je intervencija nužna, a predlagatelji amandmana tako imaju mogućnost svoje amandmane uskladiti s novim zakonitim izvorima, umanjiti iznose ili ih u povući.Ukoliko je potrebna pomoć oko procedura, Klub vijećnika SDP-a Zadar se stavlja na raspolaganjeGrad i projekti ne smiju biti talac jedne politike i gradonačelnikove loše Odluke o obustavi izvrašavanja Proračuna.”

Daniel Radeta, predsjednik kluba vijećnika SDP-a Zadar

Policijski službenici Policijske postaje Zadar dovršili su kriminalističko istraživanje nad hrvatskom državljankom u dobi od 78 godina koju se sumnjiči za krađu.

    Sumnjiči je se da je 05. siječnja 2023. godine u jutarnjim satima u Zadru na predjelu Poluotoka s pulta trgovine otuđila novčanik s dokumentima i novcem u vlasništvu 76-godišnjakinje. 

   Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja protiv osumnjičenice podnosi se kaznena prijava zbog sumnje u kazneno djelo Krađa.

Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, posjetit će danas Zadarsku županiju. Boravit će u Zadru, Sukošanu i Pakoštanima.

10:00 – Povodom 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske položit će vijenac i zapaliti svijeću u spomen na stradale u Domovinskom ratu kod Središnjeg križa na Gradskom groblju Zadar (Franka Lisice 46)

SUKOŠAN

10:15 – Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske položit će vijenac i zapaliti svijeću pred Spomen-obilježjem „Za Hrvatsku“ (Hrvatskih branitelja 14)

10:25 – Predsjednika Republike održat će sastanak s predstavnicima Općine Sukošan (Općina Sukošan, Hrvatskih branitelja 14)

PAKOŠTANE

11:25 – Susret Predsjednika Republike s udovicama hrvatskih branitelja iz Škabrnje (Općina Pakoštane, Kraljice Jelene 78)

12:00 – Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske dodijelit će odlikovanja hrvatskim braniteljima Domovinskog rata Pakoštana (Općina Pakoštane, Kraljice Jelene 78) Predviđeno je prigodno obraćanje Predsjednika Republike

Izvrsnim rezultatima u posezoni, na samom izmaku godine Zadar je gotovo sustigao rekordnu 2019. godinu. Prema podacima sustava eVisitor i eCrew (nautika), na području grada Zadra i mjesta koja mu administrativno pripadaju u 2022. godini zabilježeno je 538.118 dolazaka i 2.197.794 ostvarenih noćenja, što je veliki porast u odnosu na prošlu godinu (41 i 29 posto), ali i 99 posto noćenja ostvarenih u 2019. godini!

Izvrsnim rezultatima “kumovala” je izvanredna posezona, posebice razdoblje održavanja Adventa tijekom kojega je u Zadru boravilo 54 posto više turista nego prošle godine s tim kako je po prvi put udio stranih gostiju veći u odnosu na domaće.

– Posebno želimo istaknuti popunjenost hotelskih kuća u posezoni. Nedavnim otvorenjem hotela A’mare te najavom početka izvođenja radova na hotelu Hyatt Regency Zadar Maraska i obnove bivšeg hotela Beograd, uvelike će se pridonijeti proširenju novih sadržaja i povećanju broja hotelskih kapaciteta što će u konačnici rezultirati promjenom strukture gostiju, obogaćivanjem gradske ponude i povećanjem turističkog prometa, kaže direktor Turističke zajednice grada Zadra Mario Paleka.

Kontinuirane aktivnosti turističkog sektora, unapređenje turističkog proizvoda i podizanje kvalitete turističke ponude odrazilo se na produženje prosječnog boravka gosta od čak 5 dana u visokoj sezoni. Time je srušen stereotip kako je riječ samo o tranzitnoj destinaciji kojom aviogosti niskotarfitnih kompanija dolaskom u Zračnu luku Zadar nastave putovanje u druge destinacije.

U prošloj godini imali smo i veliki povratak nautičara, kojima je zadarski akvatorij uvijek bio omiljena destinacija. Već početkom ožujka za njih počinju idealni uvjeti s prihvatljivim vremenskim prilikama. HTZ je upravo Zadar 2019. godine proglasio najuspješnijom destinacijom nautičkog turizma i nema sumnje da će i u ovoj godini biti omiljeno odredište nautičara.

Promotivne aktivnosti na emitivnim tržištima već su krenule te se prvi značajniji dolasci očekuju u ožujku, uspostavom letova niskotarifnih aviokomapnija, organizacijom Tuna, Sushi & Wine Festivala te održavanjem 2. Svjetskog kongresa sportskog turizma krajem travnja.

Sve u svemu, nakon izvrsne 2022. godine, postoji puno razloga za optimizam i u 2023.

Vratar hrvatske reprezentacije i zagrebačkog Dinama, Dominik Livaković, posjetio je u KBC-u Zagreb Franju Kalfića, jedanaestogodišnjeg dječaka iz Korenice, prvog djeteta u Hrvatskoj s transplantiranim plućima

Dominik je malog Franju, kojemu je tim KBC-a Zagreb prije desetak dana uspješno transplantirao pluća, iznenadio u društvu team menadžerice hrvatske nogometne reprezentacije, Ive Olivari.

“Drago mi je da sam uspio obradovati malog Franju i na taj mu način olakšati njegove bolničke dane. Veliki je borac i uvjeren sam da će uspjeti prebroditi sve nedaće s kojima se svakodnevno susreće. Svako dijete zaslužuje biti zdravo, nadam se da će Franjo i ubuduće biti naš vjerni navijač i da ćemo se sresti na jednoj od sljedećih utakmica reprezentacije”, rekao je Dominik Livaković za web HNS-a.

Dodajmo da je Livaković Franji darovao i potpisao svoj reprezentativni dres.

Odjel za klasičnu filologiju u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru organizirao je prvi Dan klasične filologije u svrhu upoznavanja antičke kulture i civilizacije.

U prvom dijelu programa, u okviru tematskog bloka „Hrana u antici”, studenti te učenici Gimnazije Vladimira Nazora i Nadbiskupske klasične gimnazije Ivana Pavla II., prevođeni svojim profesoricama Sandrom Gospić, Teom Jerkušić i Ines Rakvin, jučer su mogli čuti tri kratka predavanja o proizvodnji hrane u antici te o tome što su jeli stari Grci i Rimljani, uz prezentaciju nekoliko starogrčkih i rimskih jela.

U drugom dijelu programa odvijala se radionica iz antičke kozmetike, edukativna aktivnost „Šetnja antičkim svijetom” i kviz znanja iz antičke civilizacije.

Dan klasične filologije nastavnici našeg Odjela osmislili su kako bi svima zainteresiranima, a ponajprije mladima, približili neke aspekte antičke kulture i civilizacije te ukazali na važnost antičkog naslijeđa u našem svakodnevnom životu. Cilj nam je osvijestiti društvo kako antika nije neka zaboravljena prošlost, neko davno doba koje na vremenskoj crti datiramo prije 2000 godina.

Antika je svugdje oko nas u nama, a da često puta togo nismo svjesni, istaknula je u pozdravnoj riječi pročelnica Odjela doc. dr. sc. Teuta Serreqi Jurić.

Mr. sc. Sanja Smodlaka Vitas održala je zanimljivu prezentaciju o proizvodnji hrane u antici, nekim namirnicama koje su i danas temelj prehrane na Mediteranu, ali i nekim gotovo zaboravljenima. Mediteransku trijadu i onda i danas činile su tri glavne kulture – žitarice, masline i vinova loza. Neke od tadašnjih žitarica danas su gotovo zaboravljene, bilo zbog toga što se zbog većeg profita razvijala monokultura, bilo zbog namirnica iz „Novog svijeta“ poput kukuruza.

Zanimljivo je da su rimsku riječ za žitarice – frumenta – u zadarskom kraju preuzeli i prilagodili za označavanje kukuruza, koji se tako isključivo u ovom kraju nazivao „vrmenta“.
Uz prezentaciju i kušanje nekadašnjih jela i začina predavanje o tome što su jeli stari Rimljani održala je doc. dr. sc. Ankica Bralić Petković, dok je Serreqi izlagala o prehrani starih Grka.

U drugom dijelu programa učenici su imali priliku pogledati izradu preparata za čišćenje lica po recepturi rimskog pjesnika Ovidija, sudjelovati u edukativnoj aktivnosti pod nazivom „Šetnja antičkim svijetom“ te igrati kviz znanja iz antičke civilizacije.

Jubilarna trideseta obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica obilježava se nizom događanja u periodu od 20. siječnja do 13. veljače 2023.

U sklopu bogatog programa od 20. siječnja bit će postavljena izložba „Slike, odore i znakovlje iz Domovinskog rata“ u Kneževoj palači u Zadru. Autor izložbe je mladi Bibinjac Tomislav Lonić, koji ovu zbirku prikuplja već gotovo 15 godina.

Na dan središnje proslave, u subotu 21. siječnja, ulicama Zadra bit će Budnica i Mimohod pripadnika OSRH i MUP-a s ratnim zastavama, a na Relja parkiralištu građani će moći razgledati taktičko-tehnički zbor opreme OSRH i MUP-a.

Sveta misa služit će se u crkvi sv. Šime u 11.30, nakon čega slijedi svečana akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar s početkom u 13 sati uz izravan prijenos na HRT-u, a ručak za sve sudionike svečanosti bit će u šatoru na Forumu u 14 sati.

Akrobatska grupa HRZ-a Krila Oluje izvest će letački program koji će se moći pratiti sa zadarske rive od 14.30, a u19 sati u HNK-u Zadar održat će se koncert orkestra HRM-a, klape HRM-a “Sv. Juraj” i klape MUP-a “Sv. Mihovil” za koji svi zainteresirani mogu preuzeti besplatne ulaznice na blagajni HNK-a.

Toga dana održava se i Međunarodni turnir u sjedećoj odbojci „Maslenica ’93. – Memorijal Ivica Kapetanović“ u Sportskoj dvorani Krešimira Ćosića u ŠC-u Višnjik od 11 sati, a u danima koji slijede 30. obljetnica VRO Maslenica bit će obilježena i brojnim drugim događanjima u mjestima na širem području Zadarske županije.

U Gradskom muzeju Vukovar- Dvorcu Eltz otvorena je izložba „Umjetnost tapiserije; zbirka tkanja i tapiserija Ivana i Ane Tomljanović“.
Izložba je organizirana u suradnji Gradskog muzeja Vukovar i Narodnog muzeja Zadar uz podršku Zadarske županije, a u cilju razvoja međužupanijske, međuinstitucionalne i međugradske suradnje na području muzejske djelatnosti i prezentiranja umjetničke baštine Zadarske županije.
Otvaranju su nazočili pročelnik UO za obrazovanje, kulturu i sport Zadarske županije Ivan Šimunić, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar Renata Peroš, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar Ruža Marić, pročelnik UO za kulturu Grada Vukovara Josip Paloš i kustosica voditeljica Etnološkog odjela NMZ Zadar Marija Šarić-Ban.

Miroslav Šlafhauzer

Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Benkovca, organizira obilježavanje 31. obljetnice stradanja obitelji Čengić u Erveniku, koja će se održati  u srijedu, 18. siječnja 2023. godine prema slijedećem protokolu:

9:30, Sveta misa u Erveniku u crkvi sv. Mihovila

10:00, polaganje vijenaca na obiteljskoj grobnici na grobolju u Erveniku

10:30, polaganje vijenaca kod spomen obilježja ispred kuće obitelji Čengić u Erveniku

Ministar mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik Vlade RH Oleg Butković boravio je danas u Zadarskoj županiji. Zajedno sa suradnicima i uz pratnju domaćina obišao je radove na području Nina i Privlake.

U društvu državnog tajnika Josipa Bilavera, župana Božidara Longina i njegova zamjenika Šime Vickovića, ravnatelja ŽLU Davora Škibole, gradonačelnika Emila Ćurka i načelnika Gašpara Begonje, ministar je obišao radove na projektu proširenja i produbljenja Privlačkog gaza.
Sudjelovao je na svečanom otvorenju spomenika privlačkim sabunjarima.

Otvorenje spomenika uveličala je klapa Leut koja je izvela prigodnu pjesmu „Sabunjari“ posvećenu privlačkim ribarima i sabunjarima.

Nakon toga, upriličena je svečanost otvorenja novog dječjeg vrtića. Načelnik Gašpar Begonja iskoristio je priliku, pa se kronološki prisjetio svih projekata koji su pokrenuti, od njegova dolaska na dužnost načelnika 2017. godine do danas.

Podsjetimo, prije toga je Privlaka stagnirala dugi niz godina i spadala među zaostalije i nesređenije općine.

“Uz podršku Općinskog vijeća, i to u prvom mandatu 7 vijećnika, a u drugom 9, imao sam mogućnost odraditi projekte koje smo realizirali u proteklih pet i pol godina. Dolaskom na vlast razmotrili smo i definirali što bi sve Privlaci trebalo, zasukali rukave i radili na svemu ovome što danas vidite. Radovao nas je projekt aglomeracije Nin-Privlaka-Vrsi uz Vodovod Vir. Surađujemo sa susjednim općinama uspješno i na drugim projektima.” – kazao je Begonja.

Najveći investicijski projekt od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je projekt Privlački gaz kojim će se povezati Zadarski i Velebitski kanal te skratiti plovni put za 11 milja, te povećati sigurnost pomorskog prometa.

“Razina mora se povukla za 1 metar i Lučka kapetanija je zabranila prije 10 godina plovidbu tim kanalom. Naši ribari kao dobri poznavatelji tog područja mogli su se provlačiti manjim barkama, ali to je bilo sve što se tiče prometa. Još 2012. godine riješena je lokacijska dozvola, pa bih se zahvalio bivšem načelniku Ivi Suriću što je prepoznao važnost tog projekta. Godinu dana kasnije dobivena je građevinska dozvola, a na početak radova čekali smo dugo vremena. Prije godinu dana krenuli su radovi, a vrijednost projekta je 2.220.000,00 eura.” – kazao je Begonja, te nastavio:

“Projekt stoljeća za ovaj kraj, aglomeracija Nin-Privlaka-Vrsi, obuhvaća 102 km kanalizacijske mreže, 34 crpne stanice, sanacija postojeće vodovodne mreže u ukupnoj dužini 38 km, zatim izgradnja pročišćivača s podmorskim ispustom, koji je već dobio uporabnu dozvolu. Ukupna vrijednost dosadašnjih radova 58.250.693,00 kn. Veći dio financira se bespovratnim sredstavima EU. Bilo je tu i problema, produljenja rokova, ali nadamo se da ćemo u iduće tri godine riješiti sve zadaće koje su ispred nas.” – kazao je u nastavku načelnik Begonja.

“Što se tiče dječjeg vrtića, moram se vratiti u prošlost. Općina Vir je na raspolaganju imala dvoje prostorije u sklopu škole, koje su bile neadekvatne, i dolaskom na vlast odlučili smo da je gradnja vrtića jedan od prioriteta. Ovo područje na kojem se sada nalazi vrtić je izmjenom prostornog plana prenamijenjen, te je nakon toga na njemu bila moguća gradnja dječjeg vrtića. Krenuli smo u realizaciju projekta vlastitim sredstvima, digli smo kredit preko HBOR-a, i izgradili vrtić koji je dobio sve potrebne dozvole, te su prošli ponedjeljak djeca krenula u njega. Površina vrtića je je 974 kvadratnih metara, a nalazi se na parceli od 3.200 kvadrata. Ovo je nešto čime se uistinu možemo podičiti. Planiramo nominirati projekt za EU fondove i nadamo se povratku cjelokupnog iznosa, ili barem 50 posto sredstava.” – naglasio je Begonja.

Tu je još i projekt Općine Privlake pod nazivom „Sanacija pokosa – plaža Sabunike“ za koji je odobreno 400.000,00 kuna. Ovim projektom obnovit će se pomorsko dobro u javnoj uporabi na plaži Sabunike, s obzirom na to da je došlo do uznapredovale erozije obalnog terena uzorokovano utjecajem mora i valova, te kao posljedica poplave koja je pogodila grad Nin.

Župan Božidar Longin istaknuo je kako je današnji dan bio prilika da se uvjerimo kako se nekad teško živjelo i gradilo, kako je posao sabunjara bio iznimno težak, a danas vidimo budućnost.

“Sretan sam zbog ovog vrtića, prekrasan je i izgleda jako dobro, jedan je od ljepših u županiji. Djeca se polaskom u vrtić prvi put odvajaju od majke, od roditelja, i mislim da im neće biti teško prilagoditi se na ovako krasan vrtić. Ovaj projekt je dokaz da se sinergijom Općine, Županije i Vlade može puno napraviti.” – kazao je župan Božidar Longin.

Ministar Oleg Butković čestitao je načelniku Begonji na svim postignućima.

“Zaista gradite jako puno i ovo je pokazatelj da zajedno možemo napraviti jako puno i radimo puno kad je riječ o pomorskoj lučkoj infrastrukturi. Mi smo kao Vlada započeli taj veliki investicijski ciklus. Ovo su projekti koji mijenjaju lice i naličje mjesta, nisu samo u funkciji zaštite akvatorija, nego imaju i gospodarski značaj. U tom smislu je Ministarstvo mora, prometa I infrastrukture uključeno u sve ove investicije.” – kazao je Butković.

“Ovo otvorenje spomenika sabunjarima, ljudima koji su kroz povijest teško živjeli i radili, je uistinu bio jedan emotivan moment za sve nas, prekrasna je lokacija na novouređenom mulu, a vjerujem da će i brojni posjetitelji doći u Privlaku, da vide kako se prije živjelo. Što se tiče vrtića, moram reći da što će nam sve ako nema djece, ako nema demografske obnove, a ove investicije služe upravo tome da se naši najmiliji, naša djeca ugodno osjećaju. Vlada RH je tu da vam pomogne u projektima. Mi smo u ovom mandatu uložili oko dvije milijarde kuna u vrtiće. Pozivamo druge općine i gradovi da se uključe i jave na natječaje.” – kazao je Butković.

Premijer Andrej Plenković predstavio je nadležnom saborskom odboru  Šimu Erlića, kandidata za novog ministra regionalnog razvoja i fondove Europske unije, pri čemu je naglasio kako je važno da se Hrvatska regionalno razvija.

Ovaj je resor važan za Hrvatsku, jer želimo da se Hrvatska ravnomjerno regionalno razvija, rekao je premijer na saborskom Odboru za regionalni razvoj.  

Plenković je naglasio kako se ta opredijeljenost vidi i kroz provedbu projekata u svim krajevima, od projekta Slavonija-Baranja-Srijem, gdje se za istok Hrvatske kanaliziralo 20 milijardi kuna, preko projekta Sjever do programa za Dalmatinsku Zagoru, Liku, Gorski Kotar, otoke.

 Karijera vezana za politiku regionalnog razvoja i fondove EU

 Kad je riječ o novom ministru, koji će zamijeniti Natašu Tramišak, istaknuo je kako je cijela njegova karijera bila vezana za politiku regionalnog razvoja i korištenje fondova EU.

Erlić je do sada bio državni tajnik u Ministarstvu, prije toga je radio u županijskoj agenciji za regionalni razvoj i u upravnom odjelu za EU fondove Grada Zadra.

Prema tome, ima neposredno iskustvo rada i na gradskoj i županijskoj i državnoj razini, te je itekako spreman i svjestan svih izazova, kazao je Plenković, uvjeren da će Erlić imati kolegijalnu podršku članova Vlade na realizaciji programa.

Šime Erlić je diplomirani ekonomist, dolazi iz Zadra, obiteljski je čovjek s troje djece, član Predsjedništva HDZ-a, dodao je.

Plenković je podsjetio i kako su 2020., nakon parlamentarnih izbora, završavali pregovori o višegodišnjem financijskom okviru 2021.- 27., te kako je zahvaljujući naporima ove Vlade, Hrvatska za to razdoblje izborila oko 25 milijardi eura.

Erlić je, kaže, participirao u svim aktivnostima koje su se odnosile na provedbu potrebnih radnji i međuresorne koordinacije za korištenje tih sredstva u desetljeću u kojem se nalazimo.

 Od novog ministra očekuje se dovršetak svih projekata koji se tiču prethodne financijske perspektive 2014.-20., te nastavak dobre provedbe NPOO kako bi se sredstva osigurana na političkoj razini vidjela konkretno u projektima koji se odnose na školstvo, zdravstvo, reformu pravosuđa.

Stupanj razvoja podignuti na razinu EU ili i više  

 Svime što se učinilo u proteklom razdoblju stvoren je dobar temelj koji ćemo nastojati ubrzati i apsorpciju dovesti na razinu gdje bi nas 2030., kada je riječ o stupnju razvoja, trebalo podignuti na razinu prosjeka EU ili i više, kazao je premijer Plenković, naglasivši da smo sada „praktički na 70 posto razvoja, a bili smo na 61“.

Znači, ti koraci koje radimo su itekako vidljivi i konkretni u rastu BDP-a, rastu zaposlenosti, brojnim projektima regionalnog razvoja, rekao je premijer.

Izvor: Vlada/Hina

Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj (Prot. br. 1293/2022., od 5. travnja 2022.) obavijestila je kako je Sveti Otac Papa Franjo 7. travnja 2022. imenovao novim nadbiskupom koadjutorom Zadarske nadbiskupije mons. MILANA ZGRABLIĆA, svećenika Biskupije Porečke i Pulske.

Na Spomendan Bezgrešnog Srca Marijina, 25. lipnja 2022., mons. Milan Zgrablić zaređen je za biskupa u zadarskoj katedrali sv. Stošije.

U subotu, 14. siječnja 2023., na uočnicu Svetkovine svete Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice katedrale, Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj (Prot. br. 1583/2023., od 12. siječnja 2023.) obavijestila je kako je prihvaćeno odreknuće od službe zadarskog nadbiskupa mons. ŽELIMIRA PULJIĆA.

Sukladno kanonskim propisima, od subote, 14. siječnja 2023., mons. ŽELIMIR PULJIĆ umirovljeni je nadbiskup zadarski, a dosadašnji nadbiskup koadjutor, mons. MILAN ZGRABLIĆ, postao je zadarski nadbiskup sa svim pravima i dužnostima dijecezanskog biskupa.